Vid je jedno od naših najdragocjenijih osjetila, a ipak mu često posvećujemo najmanje pažnje. Svakodnevno provodimo sate gledajući u zaslone računala, mobitela i televizora, izlažemo oči umjetnom osvjetljenju i rijetko razmišljamo o tome koliko ih opterećujemo. Kada se pojave zamućen vid, umor očiju, glavobolje ili poteškoće pri fokusiranju, najčešće rješenje koje potražimo jesu dioptrijske naočale.
No, postoji li još nešto što možemo učiniti za zdravlje svojih očiju? Možemo li, osim korištenja naočala, aktivno raditi na očuvanju vida kroz vježbe za oči, dodatke prehrani, promjenu svakodnevnih navika i nove pristupe poput terapije crvenim svjetlom?
Koji su najčešći uzroci oštećenja i bolesti oka?
Postoji znanstveno potvrđena povezanost između određenih okolišnih toksina, životnih navika i oštećenja vidnog živca, mrežnice (retine) i drugih struktura oka:
1. Propisani lijekovi na recept najčešći su uzročnici katarakte (siva mrena). Katarakta podrazumijeva zamućenje prirodne očne leće koje dovodi do postupnog slabljenja i gubitka oštrine vida.
2. Metabolički poremećaji, poput primarne hiperoksalurije, ili kod sindroma „propusnog crijeva“ organizam proizvodi i apsorbira prekomjerne količine oksalata. Kada bubrezi više ne mogu učinkovito uklanjati oksalate, može doći do njegova nakupljanja u različitim tkivima. To stanje naziva se sistemska oksaloza. Znanstvena literatura opisuje taloženje kristala kalcijeva oksalata u mrežnici, gdje mogu izazvati oštećenja i fibrozu, a u teškim slučajevima i trajno oštećenje vida.
3. Okolišni toksini kao što su teški metali (olovo, živa), organska otapala, metanol, ugljikov monoksid zbog svog neurotoksičnog učinka mogu oštetiti vidni živac ili uzrokovati trajno ošetćenje vidnog živca (metanol) ili toksičnu optičku neuropatiju (organska otapala).
4. Svakodnevno izlaganje umjetnom svijetlu mobitela i kompjutera dovodi do gubitka strukturalnog integriteta stanica oka. Problemi s ablacijom retine (odlubljivanje mrežnice) je krajnja posljedica dugogodišnjeg bioenergetskog urušavanja u najviše metabolički zahtjevnom tkivu u ljudskom tijelu. Ablacija retine je ustvari bezbolno stanje gdje se mrežnica (živčano tkivo stražnje strane oka) odvaja od podloge te gubi opskrbu krvlju i kisikom. Retina ima više mitohondrija nego bilo koji dio tijela. Mitohondriji su stanične strukture koje proizvode energiju potrebnu za funkcioniranje stanica. Mrežnica i vidni živac imaju velike energetske potrebe. Stanice mrežnice, osobito fotoreceptori i ganglijske stanice, ovise o pravilnom funkcioniranju mitohondrija i njihovoj sposobnosti proizvodnje stanične energije u obliku ATP-a.
5. Oksidativni stres - nastaje kada količina reaktivnih kisikovih spojeva premaši sposobnost organizma da ih neutralizira. Oči su posebno osjetljive na oksidativni stres.
Dioptrijske naočale – lijek ili krivi pristup?
Dioptrijske naočale milijunima ljudi omogućuju jasniji i kvalitetniji vid. One korigiraju refrakcijske pogreške oka, poput kratkovidnosti, dalekovidnosti i astigmatizma. Ipak, nošenje naočala samo po sebi ne rješava sve probleme povezane s vidom. Primjerice, umor očiju zbog dugotrajnog rada na računalu, suhoća, poteškoće s fokusiranjem i napetost očnih mišića mogu zahtijevati dodatnu pažnju. Nošenje naočala korigira simptom lošeg vida no ne liječi uzrok.
Što se događa kada nosimo tamne sunčane naočale?
Kada nosimo tamne naočale, smanjuje se količina vidljive svjetlosti koja dopire do očiju. Zjenice se zbog toga mogu proširiti. Ponekad se može čuti tvrdnja da nošenje sunčanih naočala smanjuje prirodnu sposobnost organizma da prepozna intenzitet sunčeve svjetlosti i pokrene zaštitne mehanizme kože. Ta se tvrdnja temelji na znanstveno utemeljenoj činjenici da oči sudjeluju u prijenosu informacija o svjetlosti prema mozgu i regulaciji određenih hormonalnih procesa. Posebice je bitan proces očiju u signalizaciji sinteze melatonina (hormona sna, ali i najvažnijeg antioksidansa u tijelu). Oko je dio šireg melanokortinskog sustava, koji igra ključnu ulogu u regulaciji pigmentacije, održavanju ravnoteže tkiva (homeostaze) i zaštiti od upala. Izlaganje očiju svakodnevnom svjetlu te infracrvenom svjetlu u jutarnjim i večernjim satima može pomoći „pripremiti“ kožu na utjecaj ultravioletnog zračenja sunca, te zaštiti kožu od opeklina.
Vježbe za oči i red light terapija kao novi pristupi brizi oka
Naše oči svakodnevno obavljaju velik broj preciznih pokreta. Neprestano se prilagođavaju različitim udaljenostima, prate objekte i sudjeluju u stvaranju jasne slike svijeta oko nas. Vježbe za oči mogu biti koristan način opuštanja i poboljšanja koordinacije očiju, osobito kod osoba koje dugo rade za računalom. Upravo zato važno je promatrati zdravlje očiju cjelovito. Osim odgovarajuće optičke korekcije, važnu ulogu imaju pravilne vizualne navike, vježbe za oči, životne navike, odmor očiju te prehrana.Neke od jednostavnih vježbi uključuju:
Pravilo 20-20-20: Svakih 20 minuta pogledajte objekt udaljen približno 6 metara tijekom 20 sekundi. To može pomoći u smanjenju digitalnog naprezanja očiju.
Svjesno treptanje: Tijekom rada pred zaslonom često trepćemo rjeđe. Svjesno i potpuno treptanje može pomoći u ravnomjernijem raspoređivanju suznog filma.
Promjena fokusa: Naizmjenično gledajte bliski i udaljeni predmet kako biste odmorili oči od dugotrajnog gledanja na istoj udaljenosti.
Pokreti očiju: Lagano usmjeravanje pogleda u različitim smjerovima može pomoći u opuštanju tijekom pauze.
Terapija crvenim svjetlom
Jedno od zanimljivijih područja suvremenih istraživanja zdravlja vida jest terapija crvenim svjetlom, poznata i kao fotobiomodulacija. Ova metoda koristi svjetlost određenih valnih duljina, najčešće u crvenom i bliskom infracrvenom spektru, kako bi utjecala na biološke procese u stanicama. Istraživači proučavaju mogućnost da određene valne duljine svjetlosti utječu na funkciju mitohondrija – staničnih struktura odgovornih za proizvodnju energije. Budući da su stanice mrežnice izrazito metabolički aktivne, znanstveni interes za ovu metodu sve je veći. Pojedina istraživanja ispitivala su može li kontrolirana izloženost crvenom svjetlu utjecati na određene parametre vida, uključujući napredovanje kratkovidnosti. Posebno je važno naglasiti da se za tretmane očiju ne smiju koristiti proizvoljni uređaji ili izvori svjetlosti, već profesionalni uređaji. Neodgovarajuća jačina, valna duljina ili trajanje izlaganja mogu predstavljati rizik za mrežnicu. Terapiju treba razmatrati isključivo uz savjet stručnjaka i korištenje odgovarajuće opreme.
Zdravlje očiju počinje svakodnevnim navikama
Upamtite, „modernoj“ medicini nije cilj izliječiti, već učiniti svoje korisnike ovisne o terapijama i lijekovima te s time pridobiti dugoročnu financijsku korist. Prirodne metode često su vrlo jeftine ili čak besplatne, te stoga ne predstavljaju interes industrijama koje svoje poslovanje isključivo baziraju na novcu.
Boravak na otvorenom, osobito tijekom dana, povezuje se s manjim rizikom razvoja kratkovidnosti kod djece. Zdravlje naših očiju usko je povezano s kvalitetom prehrane. Oči su izložene stalnom djelovanju svjetlosti, oksidativnom stresu i različitim vanjskim utjecajima, zbog čega im je potrebna odgovarajuća opskrba vitaminima, mineralima i antioksidansima. Određene hranjive tvari imaju posebno važnu ulogu u očuvanju funkcije mrežnice, zaštiti očnih stanica i održavanju normalnog vida. Prehrana je vrlo važan dio očuvanja zdravlja očiju. Posebno bih istaknuo vitamine A, C i E, vitamine B skupine, lutein, zeaksantin, cink, selen i omega-3 masne kiseline.
Znanstvenici istražuju fotobiomodulaciju, odnosno mogućnost da određene valne duljine crvenog i bliskog infracrvenog svjetla utječu na aktivnost mitohondrija, stanični metabolizam i oksidativni stres. Postoji znanstvena povezanost između prirodnog jutarnjeg svjetla, te gledanja zalaska sunca, s regulacijom bioloških procesa u organizmu. Izlaganje očiju jutarnjem svjetlu potiče svojevrsno „punjenje“ mitohondrija oka s crvenim svjetlom, čim se aktivira leptin melanokortin put u mozgu. To je hormonalni glavni put u tijelu koji nadzire metabolizam upale u tijelu i spavanje. Retina je građena za cjelodnevni spektar sunčevog svjetla danju, crveni spektar uvečer i potpuni mrak noću. A ono što joj mi dajemo je potpuna suprotnost. Naš cilj treba biti jednostavan: ne samo bolje vidjeti, već aktivno brinuti o zdravlju svojih očiju. Jer kvalitetan vid počinje kvalitetnom brigom o sebi.
