“SKRIVENI” UZROK ALERGIJA?
Do sada se smatralo da su alergijske reakcije posljedica isključivo prejake reakcije imunološkog sustava na određene alergene tj. antitijela. Najnovija istraživanja bi mogla opovrgnuti te stare hipoteze, ali i time promijeniti cjelokupno gledište o alergijama kao i njihovom liječenju. Naime, nova istraživanja su utvrdila da je većina alergija povezana s lošim balansom crijevnog mikrobioma te toksinima iz okoliša. Manjak dobrih bakterija iz roda Bifidobacteria te višak patogenih mikroorganizama u crijevima može dovesti do veće propusnosti crijeva (engl „leaky gut“). Pošto se većina imunoloških stanica nalazi upravo u blizini crijeva, logično je zaključiti da loša barijera crijevne sluznice dovodi do lokalne hiperreaktivnosti imunoloških stanica u probavi. Zbog toga se imunološke stanice iscrpljuju te pretjerano troše nutritivne resurse potrebne za njihovu funkciju i obnovu. Također, propusnija crijevna barijera može dovesti i do prodiranja raznih toksina iz okoliša u sam krvotok, mjesto u kojem se u normalnim uvjetima toksini ne bi smjeli nalaziti. U tom će slučaju aktivno reagirati ne samo lokalni crijevni imunološki sustav već i sistemski. Ako se to desi, antigeni, ali i patogeni mikroorganizmi te toksini iz hrane mogu putovati u mozak što se naziva sindrom propusnog mozga ili engl „leaky brain“. Smatra se da je upravo sindrom propusnog crijeva vodeći uzročnik zbog kojeg se u mozgu često nađu ciste, paraziti, teški metali (kao uzročnici npr. nekih duševnih bolesti).
Što se dešava u alergijskoj reakciji?
Kada antigen (strano tijelo) reagira s imunološkim sustavom, prvo se veže s tzv. B-limfocitima, pri čemu se stvaraju IgE protutijela, koja potom putuju do mastocita (vrste bijelih krvnih stanica). Mastociti „pamte“ to strano tijelo putem IgE-informacije i taj proces se zove senzibilizacija. No u slučaju alergije, mastociti „pamte“ taj antigen, ali u drugom, trećem ili nekom od kontakata s već poznatim antigenom, reagiraju hiperaktivno i postaju hipersenzitivni. Postavlja se pitanje zašto se to dešava?
Ono što mi osjećamo kao simptom alergije je upravo ta hipersenzitivnost mastocita na određene antigene. Simptomi nastaju zbog povećanog oslobađanja histamina iz mastocita. Histamin je tkivno hormon, koji ima svoj metabolizam proizvodnje i razgradnje. Prema stupnju ozbiljnosti, alergijske reakcije možemo podijeliti u 3 grupe; alergijske reakcije lokalnog karaktera u kojima osoba obično ima samo svrbež ili curenje nosa, reakcije u kojima osoba ima sustavnu alergijsku reakciju u vidu mastocitoze (MCAD - pretjeranog stvaranja mastocita) ili sindroma mastocitne aktivacije (MCAS -pretjerano stvaranje histamina) ili najteži oblik koji se zove anafilaktički šok.
Upravo je taj raznolik prag tolerancije našeg imunološkog sustava zaintrigirao znanstvenike da postave pitanje zbog čega imunološki sustav nekada reagira hiperaktivno na neke alergene, a nekada ne reagira. Primjećuje se da kod nekih osoba koje pate naprimjer od sezonskih alergija može proći čitava kalendarska godina, a da uopće nemaju simptome, dok naredne godine mogu ponovno imati simptome. Kod nekih osoba se također mogu pojaviti nove alergijske reakcije koje dosad nisu imali, dok neki imaju alergijske reakcije od rođenja koje se s godinama smanjuju. Sva istraživanja upućuju na to da bi glavni razlog mogao biti kumulativno nakupljanje histamina u tijelu radi promijenjene crijevne mikrobiote - propusnog crijeva te nakupljenih toksina u tijelu, najčešće jetri i stanicama imunosnog sustava. To su sve stanja koja su vrlo varijabilna i mogu se mijenjati ovisno o raznim čimbenicima, ponajprije nutritivnim, pa sukladno tome alergijske reakcije i preosjetljivosti imunosnog sustava se mogu ili ne moraju pojavljivati. Sindrom propusnog crijeva je najizraženiji kod osoba koje često troše, ili su često trošile antibiotike, osoba koje prekomjerno konzumiraju rafiniranu hranu, pate od upalnih bolest crijeva, kao što je ulcerozni kolitis ili Crohnova bolest te kod celijakije (alergije na gluten). Sindrom propusnog crijeva može se pronaći i kod osoba koje pate od sindroma iritabilnog crijeva, prerastanja kandide u crijevima ili sindroma bakterijskog prerastanja (SIBO).
Što je histamin?
Histamin je tkivni hormon koji se proizvodi iz esencijalne aminokiseline koja se naziva histidin, a stvara se najčešće u imunološkim stanicama svugdje u tijelu. Esencijalne aminokiseline su one koje samo tijelo ne može proizvesti već ih je potrebno nadomjestiti hranom. Osim što regulira imunosni odgovor histamin ima i bitnu ulogu u izlučivanju želučane kiseline i time razgradnje hrane te regulira pokretljivost crijeva.
Višak histamina razgrađuje se preko dva enzima koji se nazivaju DAO i HNMT. Osim što tijelo stvara histamin, mnoge namirnice također mogu biti izvor histamina, kao što su npr. rajčica, citrusi, sirevi s plijesni, ananas, kikiriki, banane, fermentirana hrana, sušeno ostarjelo meso i riba. Višak histamina u tijelu stvara određene simptome koji mogu biti lokalnog karaktera, npr. svrbež na određenom mjestu na koži, ili curenje nosa i suzenje očiju, do sustavnih simptoma koji uključuju: hipotenziju - širenje krvnih žila – pad krvnog tlaka, angioedeme (urtikarije na koži), suha koža, razdražljivost, umor, napadaje astme, glavobolje, migrene, bol u crijevima, anksioznost, refluks, konstipaciju, tahikardiju.
Razgradnja viška histamina osim što ovisi o genetskom profilu DAO i HNMT enzima, ovisi i o njihovim kofaktorima – „pomagačima“ koji omogućuju da ti enzimi budu dovoljno aktivni i učinkoviti. Kao bi pravilno funkcionirali, DAO i HNMT zahtijevaju pomoć vitamina C, B1, B2, B3, te minerala kalija, cinka i bakra. U slučaju da tijelu nedostaju neki od ovih spomenutih vitamina i minerala, što je zbog današnjeg načina prehrane, manjka mikronutrijenata u hrani te stresnog načina života vrlo često, doći će do smanjene mogućnosti razgradnje histamina i njegovog nakupljanja u tijelu.
Veza alergija i toksina iz okoliša.
Izloženost zagađivačima okoliša putem hrane, osobito tijekom prenatalnog (od začeća do rođenja) i ranog postnatalnog razdoblja, povezuje se sa štetnim učincima na imunološki sustav. U slučaju da osoba ima problema sa sindromom propusnog crijeva, te ako konzumira hanu koja je zagađena pesticidima, herbicidima i teškim metalima, dolazi do povišenja koncentracije toksina iz okoliša u tijelu. Veliki problem predstavlja i prijenos tih toksina za vrijeme trudnoće s majke na dijete. Nakupljanje toksina u tijelu te slaba eliminacija dovodi do blokiranja rada specifičnih enzimskih procesa u tijelu koji razgrađuju histamin. Poznato je da su živa i olovo odgovorni za blokiranje procesa koji su bitni za rad DAO i HNMT enzima. Također kod osoba koje pate od celijakije (alergije na gluten) istraživanja upućuju da uzročnik celijakije je ustvari alergijska reakcija na herbicid glifosat kojim se redovno špricaju usjevi pšenice. Glifosat je povezivan s endokrinim poremećajima, autizmom, rakom, promjenama u mikrobioti kao i sa sindromom propusnog crijeva. Također neki lijekovi mogu povisiti razinu histamina, npr. antidepresivi, diuretici, lijekovi za snižavanje krvnog tlaka, opioid, miorelaksansi i antibiotici.
Vrlo često previđen razlog alergijskih reakcija i pretjerane reakcije imunološkog sustava je primjena lijekova (antibiotika npr.), dodataka prehrani ili hrane, koja utječe na mikrobiotu tijela. Ako sastojak iz hrane, lijeka ili dodatka prehrani ciljano djeluje na patogene mikroorganizme i uništava ih (npr. kanidide ili bakterije) čak i u maloj koncentraciji, može se razviti reakcija preosjetljivosti koja nije uzrokovana samom hranom ili dodatkom prehrani već Herxheimerovom reakcijom. To je obično sustavna reakcija u kojoj se imunološki sustav aktivira zbog toksina koji nastaju kao nus-produkti razgradnje patogena u organizmu (najčešće crijevima). Ovakva reakcija se vrlo često krivo dijagnosticira kao alergija na lijek ili namirnicu, a ustvari je posljedica raspada mikroorganizama u tijelu.
Toksini, lijekovi i zagađivači iz okoliša primarno se obrađuju i razgrađuju u jetri, a eliminiraju putem stolice, bubrega (urina) i znojem. Pritom se troše velike količine vitamina i minerala kako bi jetra pravilno mogla eliminirati te toksine, najčešće na uštrb drugih bitnih fizioloških procesa. Manjak specifičnih vitamina i minerala manifestira se smanjenjem enzimske razgradnje histamina te dovodi do slabije funkcije imunološkog sustava.
Što poduzeti kako bi smanjili alergije?
Većina poseže za primjenom antihistaminika i kortikosteroida no primjena tih lijekova trebala bi biti ograničena samo na kraći period dok traju akutni simptomi. Antihistaminici su lijekovi koji kratkovremeno maskiraju simptome alergijskih reakcija, ali ne rješavaju uzrok. Kortikosteroidi su lijekovi koji djeluju protuupalno, a njihova bi primjena trebala biti isključivo kratkotrajna zbog opasnih nuspojava. Preporučljivo je pronaći korijen problema koji uzrokuje pretjeranu aktivnost imunoloških stanica te zbog čega se u vašem tijelu stvara i/ili akumulira više histamina nego što je potrebno. Ako su uzročnici toga teški metali ili neki drugi toksini iz okoliša, bilo bi dobro utvrditi o kojim se toksinima radi te provesti odgovarajući proces detoksikacije. Ako se pokaže da je okidač pretjeranog rada imunološkog sustava propusno crijevo ili neki patogen u probavnom sustavu, poželjno bi bilo provesti protokol čišćenja crijeva te obnoviti crijevnu mikrobiotu (posebice s probioticima koji u sebi sadrže Bifidobakterije).
Bez obzira da li se radi o detoksikaciji toksina ili čišćenju crijeva, svaki protokol trebao bi uključivati primjenu prirodnih stabilizatora imunoloških stanica kako bi se smanjili neugodni simptomi alergija, od kojih su u najčešćoj uporabi: vitamin C, luteolin, kvercetin, zeleni čaj (EGCG), kurkumin, ulje crnog kima, harpagofit i resveratrol. Ukoliko je potrebno mogu se koristiti i topički pripravci za zaštitu suhe kože uzrokovane alergijama koje najčešće u sebi sadrže ekstrakte nevena i aloe vere. Kako se alergijske reakcije ne bi ponovno pojavljivale potrebno bi bilo optimizirati rad enzima koji razgrađuju histamin (DAO i HNMT) te utvrditi eventualne nutritivne deficite vitamina i minerala koji su ključni za njihovo funkcioniranje. Vrlo je bitno da u cjelokupan proces ne ulazite sami već s iskusnim terapeutom koji će vam pomoći da pravilno dijagnosticirate uzrok vaših alergija te individualizirano pristupite njihovom rješavanju.
